• {tekst1}
  • {tekst1}
  • {tekst1}
  • {tekst1}
  • {tekst1}
 

Preporučena ruta 1

Preporučena ruta 1
  1. Punat (otok Krk) - Otočić Košljun
  2. Rab (otok Rab)
  3. Novalja (otok Pag)
  4. Ilovik (otok Ilovik)
  5. Osor (Otok Mali Lošinj)
  6. Cres (otok Cres)
  7. Punat
 

Punat je smješten na jugozapadnom djelu otoka Krka u jednoj od najzaštićenijih uvala Jadrana. Ponuda Punta i otoka Krka je raznolika - prekrasne plaže (osobito između Punta i Stare Baške), obilje vegetacije, gastronomska ponuda, brojne aktivnosti naročito za  one koji žele provesti aktivan odmor poput skijanja na vodi, surfanja, vožnje padobranom, tobogani, vožnje skuterima i druge raznolike aktivnosti na moru i kopnu.

Marina Punat je jedna od najvećih i najstarija je marina u Hrvatskoj. Smještena je u zaštićenoj uvali, zaštićena od vjetrova te je kao takva idealna polazišna točka za sve avanturiste.  Marina raspolaže sa 800 vezova. 400 mjesta na kopnu opremljeno je standardnim priključkom struje i vode. 850 vezova u moru za jahte do 45 m, na 11 gatova obloženih drvenim podnicama.U sklopu Marine Punat nalazi se i brodogradilište Punat kao i sve usluge vezane uz održavanje motora broda.

Prema narodnoj predaji, dokle danas more seže u Puntarskoj dragi, nekada je bila plodno polje. Vlasnici tog polja bila su braća, ali jedan od njih, mlađi, bio je slijep. Ujesen, djeleći plodove svog mukotrpnog rada, stariji je brat varao mlađeg. Po uzoru na priče braće Grimm, želeći ispraviti nepravdu, nebo se naljutilo i kaznilo starijeg brata strašnom kaznom. U Dragu, naime, provali more, udavi starijeg brata i morem preplavi njihove posjede. Samo je mlađi, slijepi brat ostao pošteđen, na uzvišici. Danas se ta uzvišica, istrajući stoljećima (dijelom i zbog svoje mirne savjesti), okružena morem, zove Košljun.

Košljun čuva kameni kapitel iz VIII st. U dvanaestom stoljeću ovdje je osnovana benediktinska opatija, u XV. st. otočić preuzimaju franjevci. Franjevačka crkva Navještenje Marijina, sagrađena je 1523.godine. Samostan posjeduje arhiv i knjižnicu s inkunabulama, a za nautičare biti će zanimljiv primjerak Ptolomejeva atlasa tiskanog u Veneciji između 1565. i 1570. godine. Ako vas je bura u pravo vrijeme odgovorila od nastavka putovanja, možda ćete prisustvovati jednom od koncerata što se priređuju u samostanu. Ne treba posebno naglašavati da je mnoštvo sačuvanih spisa napisano glagoljicom. Do otočića Košljun ići isključivo barkarijolima koji se nalazi na obali Punta. Vožnja košta oko 20,00 kn.

Stari grad Rab je glavni grad na otoku istog imena, koji je jedan od najsunčanijih mjesta u Europi. Grad ima otprilike 3000 stanovnika. Nalazi se u Kvarnerskom zaljevu između otoka Krka i Paga. U ljetno doba svakako bi bilo dobro posjetiti čuvenu manifestaciju pod nazivom „Rapska fjera“ koja traje 3 dana i predstavlja prikaz srednjovjekovnog načina života uz bogatu gastronomsku ponudu te viteške igre.

Velebitski kanal dijeli Rab od kopna. Najbliži dio otoka s kopnom je njegov jugoistočni rt na 1.800 metara. Ulaz u luku je označen crvenim svjetionikom na rtu Sv. Ante i zelenim svjetionikom na otočiću Tunera. Zbog pličine u blizini otočića Tunera, treba se držati crvenog svjetionika. ACI marina Rab smještena je unutar rapske luke i ima 140 vezova. Marina je zaštićena lukobranom čiji je vrh obilježen zelenim svjetionikom. Maksimalna brzina u kanalu je 3 čvora za sva plovila. Zapadni krajevi gatova marine su osvijetljeni. Bura udara iz pravaca između sjeverozapada i sjeveroistoka pa vodostaj zna pasti 1 m. Na sjevernom dijelu gradskog pristaništa ima nekoliko priveznih plutača, postoji radionica za popravak motora, dizalica i navoz te benzinska crpka. Tijekom jakog juga nije preporučljivo ostati u gradskoj luci. Uvala Sv.Fumija koja se nalazi ispred rapske luke pruža zaštitu kad puše jugo ali ne i kod bure. 

Grad Novalja smješten je u blagom zaljevu sjeverozapadnog dijela otoka Paga. Idealan zemljopisni smještaj na važnim kopnenim i pomorskim putevima od sjevernog prema južnom Jadranu omogućuje joj odličnu prometnu povezanost s kopnom. Novalja je nezaobilazna luka mnogih nautičara koji ovdje mogu, uz ostalo, uzeti gorivo za svoja plovila. Novalja ima otprilike 2500 stanovnika. Na rivi u luci navečer pa sve do sljedećeg jutra  privezan je katamaran. Na bočnim djelovima rive najčešće su privezani ribarski brodovi a u uvali su usidrene brodice. Za goste su slobodne privezne plutače. U luci se također nalazi dizalica. Novalja (Zrće) je poznata po ludim zabavama koje traju 24 sata dnevno i omiljeno je mjesto za održavanje raznih partija. Obavezno posjetiti ukoliko ste željni lude zabave do dugo u noć. Iz Novalje do plaže Zrće vozi vlakić više puta na dan.

Otok Ilovik je omiljena destinacija nutičara. Mjesto broji oko 100 stanovnika i najjužniji je od naseljenih otoka lošinjskog arhipelaga. Ilovik ima restorane, dućan, pekarnu, slastičarnu i poštu a voda se uzima iz jedne cisterne ispred crkve. Položaj Ilovika je idealan. Smješten je u malom zaljevu i sa sjevera je zaštićen nenaseljenim otočićem sv. Petar. Posebnost otočića sv. Petar je u tome što se tamo nalazi groblje gdje stanovnici Ilovika svoje najmilije otpraćuju na vječni počinak. Obala je lako dostupna i sa svih strana se nalaze brojne uvale. Najveća uvala sa pješčanom plažom je Paržine na jugoistočnoj strani otoka. Tu se nalazi dobro zaštićen kanal dug 2.5 km i širok 300 m koji se nalazi između dva otoka te služi kao luka za domaće ribare kao i za brojne nautičare koji ovdje dolaze uživati u iskonskoj prirodi. S njegove južne strane je nekoliko vezova s murinzima. Drugi vezovi s murinzima nadovezuju se južno gdje je dubina mora 1-2 m i sjeverno od glavnog mola na ulazu u jednu lučicu. Akvatorij je zaštićen od svih vjetrova, osim donekle s juga a može pružiti sigurno utočište za jahte i manje brodove. Kada puše jugo (jače od 4 bofora) u cijelom kanalu i na sjevernoj strani mora, more je uzburkano. Postoji otprilike 100 priveznih plutača za jahte. Od plutača do luke i natrag sve do ponoći postoji stalan prijevoz po cijeni od 10,00 kn po osobi a poziv se upućuje putem UKW kanala 7 ili mahanjem. Zbog otočkog parobroda je zabrana sidrenja u području mola i plovnog puta sjeverno od njega. Zanimljivo da danas tri puta više Ilovčana živi u SAD-u nego na otoku.

Nalazi se na mjestu gdje su se otok Lošinj i otok Cres gotovo spojili. Osor je gradić koji je u davna vremena doživio svoj trenutak slave.

Cijeli je grad Osor zapravo muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji zeleni vrtovi i parkovi pokrivaju tragove prapovijesnih antičkih vila, renesansnih portala i samostana. Prema zapadnim vratima okrenuto je pročelje crkvice Sv. Gaudencija. Sagrađena je u 14. st. nakon pustošenja Genovežana. Sv. Gaudencije je bio osorski biskup koji je prema legendi protjerao sve zmije otrovnice sa cresko-lošinjskog arhipelaga. Kad je umro, njegovo tijelo je doplutalo morem iz Italije. To je Osoranima bio dovoljan razlog da ga proglase svojim zaštitnikom. Osor je vrlo popularan među nautičarima. U ljetnim mjesecima Osor je pozornica na kojoj se održava zanimljiv glazbeni festival “Osorske glazbene večeri“ na kojima sudjeluju glazbenici iz cijeloga svijeta. Kad je mirno vrijeme, najbolje se vezati na sjeveroistočnoj strani prolaza Kavauda (gdje je pokretni most - prolaz). Tu se nalazi 50 metara duga riva i dubina mora je 4 metra te je sigurno za privez. Pokretni most se otvara dva puta dnevno: u 9 ujutro i 17 sati popodne. Prolaz je dugačak 120 metara i širok 12 m. Bliže obali, dubina je 2 metra. Brzina struje u prolazu je do 6 čvorova. Prvenstvo prolaza imaju plovila koja se približavaju sa južne strane. Brodovi mogu biti usidreni na jugoistočnoj strani betonskog gata. Na kraju gata, more je duboko 3,5 metara i postaje sve pliće što je bliže obali, što ga čini pogodnim samo za privez brodova.

Kada puše jugo ili bura, najbolje je usidriti se u šumovitom zaljevu Bijar na Cresu. Bijar je samo 10-ak minuta hoda udaljen od Osora.

Grad Cres je najveći grad na otoku s istim imenom i njegovo je administrativno središte. U Cresu živi oko 2500 ljudi. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu širokog zaljeva koji je od davnina služilo kao dobar zaklon od oluje. Uvala je ispunjena lijepim mjestima za kupanje - prve plaže su samo nekoliko minuta pješice od centra grada. Grad Cres je vrlo popularna destinacija među nautičarima i nudi vezove u gradskoj luci ili u ACI Marini Cres. Moguće se vezati na desnoj strani gata na samom ulazu u luku. Tu je otprilike 10 muringa sa strujom i vodom. Tu se  također nalazi i škver za popravak i skladištenje jahti i u zimsko doba te ima i 16 muringa sa strujom i vodom.

Zahvaljujući dobroj poziciji, na jugu grada je izgrađena moderna ACI Marina Cres koja prihvaća megajahte do 50 m dužine, ima 473 veza u moru i 120 na kopnu, ima 10-tonsku dizalicu, travellift od 80-tak tona, tehnički servis, restoran, dućan, caffe bar, mjenjačnicu i benzinsku crpku. Ispred marine nalaze se čelične plutače bez svjetlosnih oznaka. 

 

Preuzmite dokument:

  Preporucena-ruta-01   (701.55 KB)
 

Galerija slika:

Poveznice:
rute za jedrenje punat
  Rute za jedrenje - Sve